Izložba „Živan Saramandić - srpski Šaljapin” autora Dragana Stevovića otvorena je u Muzeju Narodnog pozorišta. Povod je obilježavanje jubileja od umjetnikovog prvog debitovanja 21. septembra 1966. kada je tumačio ulogu kralja Egipta u Verdijevoj „Aidi”, da bi 14. februara 1968. bio primljen u stalni angažman. Postavka, ostvarena u saradnji sa Službenim glasnikom, prema riječima Stevovića, obuhvata presjek Saramandićeve veoma uspješne i bogate karijere koja je trajala više od četiri decenije.
- Ideja je prvenstveno jubilej, a i jedan od najveličanstvenijih umjetnika koji su bili u Narodnom pozorištu prosto zaslužuje da ima svoju izložbu. I ovo je trenutak da bude i jubilej i jedna vrsta sjećanja i omaža Saramandiću - srpskom Šaljapinu, kaže Stevović.
Na otvaranju postavke, osim autora, prisutnima su se obratili primadona Milka Stojanović, i v.d. upravnika Narodnog pozorišta Dejan Savić, oboje izrazivši zadovoljstvo što je izložba izazvala veliko interesovanje publike.
Primadona Stojanović, Saramandićava supruga, posebnu zahvalnost uputila je Dejanu Saviću, Draganu Stevoviću, muzikologu Branki Radović i novinarki Dušici Milanović koji su, kako je naglasila, najzaslužniji za njenu realizaciju. Ona je rekla da je ne čudi toliko interesovanje za postavku, obzirom da je Živan bio poseban i kao ličnost, a i kao umjetnik rođen sa jedinstvenim glasom, koji se rijetko može čuti na sceni.
- Veoma mi je drago što smo se večeras, u tolikom broju, okupili. Koliko smo, naravno, presrećni što je jedna ovakva izložba napravljena, toliko nam je žao što Živan nije tu sa nama da ga slušamo i da uživamo u njegovoj umjetnosti, njegovom glasu i njegovim kreacijama koje su, tokom prebogate karijere koju je imao, od njega, zaista, s pravom napravile srpskog Šaljapina. Trudićemo se i ubuduće da naš Muzej bude mjesto gdje ćemo okupljati vas, prave prijatelje naše umjetnosti i našeg pozorišta, prilikom ovakvih i sličnih manifestacija kojima čuvamo uspomene na one naše velikane koji su ostavili neizbrisiv trag u istoriji Narodnog pozorišta, rekao je Savić.
Slike, gitara, kostim i drugi predmeti na najbolji način prikazuju Živanovu pojavu, moćni glas i bogate repertoare, koji će se još dugo pamtiti.
Prvi korak Saramandića rođenog 2. aprila 1939. godine u Beogradu, na putu ka velikim operskim ulogama, bilo je školovanje kod jedne od najvećih operskih pjevačica tog vremena, Zdenke Zikove, poslije čega polaže audiciju za prijem u Operu, 30. marta 1966, pred komisijom koju su činila velika muzička imena: Čangalović, Danon, Pivnički... Tokom duge i bogate karije ostvario je niz značajnih uloga basovskog faha u operama „Knez Igor” (Končak, Galicki), „Moć sudbine” (Gvardijan), „Faust” (Mefisto), „Nabuko” (Zaharija), „Seviljski berberin” (Don Bazilio), „Knez od Zete” (Ivo Crnojević), „Ernani” (De Silva), „Don Karlos” (Filip, Veliki Inkvizitor), „Porgi i Bes” (Kraun), „Evgenije Onjegin” (Knez Grjemin), naslovne uloge u operama „Boris Godunov”, „Ivan Susanjin”, „Don Kihot”...
Ovaj veliki umjetnik, gotovo do asketizma posvećen umjetnosti, nastupao je na najljepšim i najznačajnijim operskim scenama u svijetu, poput Boljšog teatra i Karnegi hola, te na prestižnim scenama u Sofiji, Atini, Budimpešti, Pragu, Varšavi, Kijevu, Odesi, Lenjingradu, Barseloni, Berlinu, Parizu, Dablinu... Bio je i vrstan interpretator crnačkih duhovnih pjesama, a naročito je bio poznat po svojim interpretacijama ruskih narodnih pjesama iz repertoara Šaljapina, koje je pjevao i u SSSR-u, na više od 500 koncerata.
Dobitnik je velikog broja značajnih nagrada kao i Posebnog priznanja za doprinos kulturi Republike Srbije. Na sceni je bio do poslednjeg daha – pored tekućeg repertoara, spremao se i za obnovu „Don Karlosa” koji je izveden 4. februara 2012. godine, a nekoliko dana kasnije, 13. februara, trebalo je da ponovo nastupi u solo-recitalu „Toržestvo Šaljapinu”, koji je godinama pjevao na Sceni „Raša Plaović”. Nažalost, smrt je bila brža - preminuo je 30. januara u Beogradu, u 73. godini. Sahranjen je 2. februara u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu.
Uvid u lik i djelo čuvenog Saramandića biće dostupni javnosti sve do sredine decembra.M.Nj.